O Radoboju

O Radoboju

Općina Radoboj smještena je u sredini krajnjeg sjevernog dijela Krapinsko-zagorske županije i zauzima tri posto njezine površine. Graniči s Gradom Krapinom i općinama Jesenje, Novi Golubovec i Mihovljan. Njome prolaze tri važna cestovna pravca: županijska cesta 2122 (A. G. Grada Krapina-Radoboj-D 35), županijska cesta 2123 (Radoboj (Ž 2122)-Jazvine-A. G. Grada Krapina) i županijska cesta 2257 (Radoboj (Ž 2122)-Gorjani Sutinski-Novi Golubovec (D 29)). Općina Radoboj zauzima područje od 33,22 četvorna kilometra na kojima živi prema popisu stanovništva, provedenom 2011. godine 3.387 stanovnika. Oni žive u naseljima: Bregi Radobojski, Gorjani Sutinski, Šemnica Gornja, Jazvine, Kraljevec Radobojski, Kraljevec Šemnički, Orehovec Radobojski, Radoboj i Strahinje Radobojsko.

YouTube

By loading the video, you agree to YouTube's privacy policy.
Learn more

Load video

Općina Radoboj može se pohvaliti svojim šarolikim, razvedenim i pejzažno zanimljivim krajolikom. Njega čine gorski šumoviti predjeli, blaže vinorodne padine i nizinske površine te pet manjih vodotoka. Možda će se u budućnosti k njima moći ubrojiti i neki novi termalni izvor. Pitka voda visoke je vrijednosti. Općinsko područje zadovoljavajuće je pokriveno energetskim izvorima, telefonskom mrežom i plinskim priključcima. Njime prolazi 20-ak kilometara županijskih i državnih cesta. U prometnu infrastrukturu treba ubrojiti i gotovo 50 kilometara tzv. nerazvrstanih asfaltiranih putova, koji sva naselja spajaju s glavnim prometnicama. Radobojski krajolik vrlo je lijep, prirodno zanimljiv te gospodarski značajan.

Bujna prirodna bogatstva svojom će nezaboravnom pojavom zaokupiti posjetiteljevu maštu na stepenastim proplancima, koji se kao prirodna zaštita propinju oko Radoboja. Učiniti će mu se da promatra uzburkano more zelenih zaobljenih valova nanizanih u višebojnoj slikovitosti. Taj osjećaj oduševljava čovjeka i rasterećuje ga njegovih svakodnevnih briga pa Zagorci kažu: “Tu se najde mira i spokoja”.

Dobar položaj unutar Krapinsko-zagorske županije, Strahinjčica kao vrijedan prirodan krajolik, bogato kulturno-povijesno nasljeđe – posebnosti su koje osiguravaju razvoj ove jedinice lokalne samouprave. Blizina Zagreba trebala bi osigurati izletnički turizam, za što postoje pretpostavke u reljefu, klimatskim, prometnim i ostalim karakteristikama. Isto tako, u tu svrhu i za daljnji razvoj treba iskoristiti sačuvani krajolik Strahinjčice s gorskim šumama visokog raslinja i lovištem koje zauzima gotovo jednu trećinu područja ove općine. Brežuljci su pretežito pokriveni šumskim raslinjem, voćnjacima i vinogradima, dok su doline, kojima protječu dva veća potoka: Radobojčica i Šemnica, pokrivene poljoprivrednim površinama. 

Upotpunjenosti ovoga krajobraza svakako doprinose disperzno razbacane grupacije ruralnih naseobina – što je idealno za razvoj seoskog turizma. Strahinjčica, koja dominira sjevernim dijelom općine Radoboj, uglavnom je pokrivena visokim raslinjem šuma hrasta, bukve i graba – većim dijelom gospodarske namjene. Gospodarska jedinica Strahinjčica – Trnovec pripada pojasu gorskih i pretplaninskih bjelogoričnih i crnogoričnih šuma panonskog sektora Ilirske provincije eurosibirske – sjevernoameričke regije. Glavno obilježje takvog biljnogeografskog položaja je izražena visinska zahvalnost vegetacije. Ovdje su prisutne dvije zone: niži položaji pripadaju klimazonskoj zajednici hrasta kitnjaka i običnog graba, a viši klimatskoj zoni bukovih šuma.

Gorski dio Strahinjčice predstavlja križanje predalpskog, dinarskog i panonskog sektora. Karakteristične su asocijacije jela i bukve, mjestimice s gorskim javorom i bijelim jasenom, a u nižim položajima s lipom, hrastom kitnjakom i običnim grabom. Područje obiluje i botaničkim raritetima: kalničkom šašikom, perunikom, vrapčjim sjemenom i raznim vrstama žednjaka.

Pretraga

Unesite pojam za pretraživanje.
Skip to content