Get Adobe Flash player

Povijesna baština


Opće je poznato kako je Radoboj iznimno bogat arheološkim nalazištima te onima fosilnih ostataka biljnog i životinjskog svijeta iz prapovijesti. Ljude su oduvijek zanimale starine, predmeti iz minulih vremena, pa su tako i prvi arheološki nalazi s područja Radoboja poznati već iz prve polovine 19. stoljeća, kada je na jednoj njivi pod Strahinjščicom slučajno pronađen zlatni novac iz mlađeg željeznog doba. Ubrzo nakon toga, prilikom gradnje šumskog puta je 1850. godine otkriveno prapovijesno groblje, odnosno nekropola pod tumulima u Podstenju na Maloj gori. Zemljani grobni humci iskopavani su između 1850. i 1860. godine, a riječ je o prvim zabilježenim iskopavanjima nekog arheološkog nalazišta na području Zagorja. Zahvaljujući spomenutim arheološkim nalazima i nalazištima, Radoboj se već u 19. st. u različitim publikacijama spominje kao važno arheološko područje, a uoči Drugog svjetskog rata, Radoboj nalazi svoje mjesto i u prvim arheološkim zemljovidima sjeverozapadne Hrvatske.

U razdoblju od 1851. do 1863. godine, arheološka istraživanja vodili su Jakob Franjo Tkalec, Emanuel von Graffenried i Adolphe von Morlot. Najvažnije lokacije nalazile su se u podnožju Strahinjčice u predjelu livada Plat, Hajdine zerne i Crkviše gdje su se nalazila naselja u starijem željeznom dobu (800. do 500. g. pr. Kr.) te nekropola odnosno groblje u predjelu Podstenje. Najstarija arheološka nalazišta na području Radoboja mogu se pripisati lovačko-sakupljačkim zajednicama. Bazna staništa na otvorenom pronađena su kod sela Donji Kamenečki te kod župne crkve Presvetog Trojstva, na Turakovom polju uz potok Radobojšicu. Na tim su lokalitetima pronađeni skupovi kamenog oruđa i oružja, odnosno litičkih rukotvorina nastalih cijepanjem kamena. Uglavnom se radi o artefaktima izrađenim na različitim varijetetima rožnjaka, a dodatno su obrađivane u alatke većinom krhotine. Radna staništa za proizvodnju ili upotrebu kamenog oruđa i oružja pronađena su kod zaseoka Crneki uz potok Radobojšicu te kod kapele Majke Božje Lurdske. Pojedinačni površinski nalazi cijepanih litičkih rukotvorina potječu još s položaja Spolovnica kod nogometnog igrališta u Radoboju te s njiva kod sela Topolovci u Bregima Radobojskim. U blizini radnog staništa kod zaseoka Crneki pronađen je kameni predmet koji bi mogao predstavljati donjopaleolitički šačnik, a starost tih artefakata procjenjuje se na oko 500.000 godina.

Mnogobrojni arheološki nalazi i nalazišta s područja Radoboja predstavljaju neprocjenjivu vrijednost za sadašnje i buduće naraštaje stanovnika ovog dijela Zagorja. Prema broju arheoloških nalazišta, općina Radoboj trenutno je arheološki najbogatija općina na području Krapinsko-zagorske županije. Isključivo zahvaljujući spletu povijesnih prilika, neka od tih nalazišta, poput Plata, Hajdineg zerna i Crkviša, dosad su bila pošteđena ljudskog djelovanja i urbanizacije te su nam se kroz nekoliko tisuća godina sačuvala u nepromijenjenom obliku od trenutka kad su ih njihovi stanovnici napustili. Zbog svog smještaja u gorskom i prigorskom dijelu općine, koji također postaje sve poznatiji zbog svojih jedinstvenih prirodnih vrijednosti, ova arheološka nalazišta predstavljaju izuzetan potencijal u vidu istraživanja, zaštite i prezentacije.

Radno vrijeme

ponedjeljak - petak,
07:00 - 15:00

Korona virus

corona

Općina prijatelj djece

NK Radoboj

Legenda o dedeku i babici

Pristup staroj web stranici

radoboj.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice radoboj.hr slažete se sa korištenjem kolačića.